![]() ![]() Anwetan 2, 3 powèm kreyòl kèk ekriven lakay nou ki selebre bèlte ak kouraj fanm yo, lang kreyòl meprize yo anpil, li ofanse yo, li joure yo, kòmkidire li rayi yo». «Si yon lang sèvi pou kominike, li sèvi tou pou entèdi, pou manti ak blofe, pou kraze, pou detwi. Sa vle di, lang (an jeneral) pa gen anyen dwòl avè l men sa depan kouman y ap itilize l. Si se yon bon chofè, l ap fè tout posib li pou evite aksidan, fè vye kout volan pou l pa tonbe nan twou oswa nan falèz. Je m'apperçois souvent en parlant, soit en écrivant, que je n'arrive pas à faire passer aisement en français le sel or la succulence de certaines histoires haïtiennes, vécues, connues en créole, et qu'il suffit que je raconte ces histoires en créole à un compatriote pour qu'elles retrouvent toute leur saveur dans ma bouche et leur charme à l'oreille de mon complice» (Haiti une nation pathétique, pp.235).ĭonk, lang nan ka konsidere kòm yon machin, men sa depan de chofè k ap kondi l la si l se yon bon chofè oubyen yon tètmato. «Une langue est un simple instrument de communication interhumaine, un outil plus ou moin efficace, plus ou moins adapté à telle ou telle tâche. Menm doktè Jean Metellus, youn nan potorik ekriven nan literati ayisyèn, k ap viv depi prèske 40 lane nan peyi Lafrans, ki pran anpil pri literè e ki yon gwo chabrak tou nan syans medikal fè deklarasyon sa a: ![]() Sètadi se ladan l Ayisyen pi alèz pou fè yon mesaj pase. Dabò lang se yon mwayen pou kominike, e lang kreyòl la se lang natifnatal tout Ayisyen. Men si n kontinye, n ap wè Loko pral kritike lang nan, blame l oubyen minimize l (jan kèk kritik ka entèprete sa ): «yon lang vyolan ak fanm yo», «yon lang ki bay dwa kraze fanm». ![]() Donk la a, li klè nan sitiyasyon sa a pou wè itilizasyon lang kreyòl la (kote pozitif y ap sèvi avè l). Fanm yo sèvi avèk lang lan pou chanje sosyete a, y ap di bagay serye avèk kreyòl la». Gen lòt k ap fè alfabetizasyon oswa lekòl toulejou. Nou jwenn fanm jounalis k ap ekri nan Ayiti Fanm, nan jounal Fanm Ouvriyèz, nan lòt ankò, nou jwenn fanm k ap pibliye liv pwezi. Pi devan, nou pral jwenn kèk «kontradiksyon» otè a prezante kote l pral kòmanse pale de kote pozitif yo: «Nou jwenn fanm direktris, sekretè k ap ekri kreyòl nan administrasyon, òganizasyon yo. «Anpil fanm nan peyi a ap travay pou bay kreyòl la jarèt, pou fè respekte li kòm lang totalkapital pèp ayisyen, men kreyòl la pa respekte fanm yo».ĭepi nan fraz sa a, ‘ men kreyòl la pa respekte fanm yo', otè a kreye yon pwoblèm kote kèk lektè kapab entèprete l tankou se blame l ap blame lang nan. Imedyatman mwen te fin li atik sa a, mwen wè l te nesesè pou m te fè kèk rektifikasyon pou lektè ki ka mal entèprete lang kreyòl la nan fason otè a ekri. «Èske kreyòl apral kontinye maltrete fanm yo?» se tit yon atik Masyana Loko ekri e ki te parèt nan jounal Ayiti Fanm (Vol. ![]()
0 Comments
Leave a Reply. |
AuthorWrite something about yourself. No need to be fancy, just an overview. ArchivesCategories |